U vrlo vrijednim i korisnim zapisima (sidžilima) iz osmanskog vakta uredno su zabilježene između ostalog i gladne godine. U nastavku, kratki izbor iz raznih izvora o gladi, njenim uzrocima, posljedicama.
# Godine 1558 bješe velika glad i velika skupoća žita.; – šinik šenice izide po 800, a raži, heljde i prosa po 400, šinik ovsa po 300 (oko 15 puta cijena veća od redovne).
# Godine 1571: glad velika po vasej zemli. Iz primorja sol dovožahu te menjahu za žito, oku za oku ( redovan odnos je oko 15:1 za so).
# Godine 1587: i bist glad ot istoka do zapada po vsej zemli. I na Uskrs pade sneg. …tovar šenice po devet stotina, redovna cena oko 60.
# Godine 1605: B leto 1605. behu skrbi (zla) mnogi o krajevi ostaše pusti. I otac čedo za hleb prodavaše i sin oca i kum kuma i brat brata. Tada biše rob po 200 groša, a vo 1200 i kila žita po 20 groša.
# Godina 1666: bist sušno i žita ne bi ni malo.
# Godine 1690: bist glad u Bosni -50 oka šenice po 10 iladi aspri, a repa oka po 120 aspri (što je u mirno doba 100 oka brašna). I to leto jedoše človeci pasje meso i konsko i človečansko. I mogla nečastija.
# Godine 1716: i pade sneg u dni avgusta i bi mraz i led na vode. I beše glad golema i nigde topla pribezišta.
# Godine 1813, 1814, 1815: da je znato kuga i da se pamti kuda udari astaluk ( kuga) i mori Bosnu i mori Hercegovinu. Pa bi gladna godina, oka žita dvancika. A ljeto 1817. opet glad velika i ljudi umirahu.
# Godina1834: tožde ljeto bist suša velika, od aprila do oktobra bez kiše. Bunari i izvori usanuli, a rijeke se prepješačiti mogle.
U historijskim izvorima su zabilježene brojne gladne godine. Također se, kroz narodna predanja, kroz priče, pjesme, poslovice, zapamtilo i memorisalo glad kao elementarnu i sudbinsku nesreću. U četrnaestom stoljeću zabilježen je jedan niz od pet-šest izuzetno sušnih godina na prostoru srednje i zapadne Evrope, koji je donio gubitak preko polovine stanovnika u pojedinim regionima. Zatim su gladne godine bile posljedica i čestih ratova.
Pripremio: Ismet (H) Fazlić