31 okt
Dzemat Bajvati i Beše

Brković ( rođ. Fojnica ) Fatima

Poštovane džematlije, braćo i sestre.. s velikom tugom vas obavještavamo da je na Ahiret preselila naša poštovana i draga džematlijka i sestra u vjeri, Brković ( rođ. Fojnica ) Fatima. Informacije o dženazi možete pročitati na plakati ispod teksta.. Molimo Uzvišenog Gospodara da je nagradi za dobra djela a oprosti joj grijehe i loše postupke i u džennet je uvede!!Neka Milostivi Gospodar porodici, ožalošćenim, podari dosta sabura.. Dijelimo tugu i bol sa njima!!Rahmetullahi teala alejha rahmeten vasiaten..!!

28 okt
Poezija

MOJI ŠEHITI

Eto me,
dolazim.
Ispred mene
krivudavi puti,
kao filigranske niti.
Kao kakva umjetnina,
posljednja krivina.
Ukaza se Plato ravni,
mirisne lipe, bijeli nišani.
Skrušeno hodi,
ne hiti,
nek povjetarac zašuti.
Selam izusti
stanovnicima ovog mjesta:
Kasima, Mehmeda, Hamdije, Izeta.

Harem šuti, čuje se Fatiha,
bez riječi suvišnog stiha.
Humke se nijeme,
šehid živi.
Kamo otići?
U miru počivaju Fazlići.
Jemin ću dati,
ne mogu izdati,
bit ćemo čuvari roda,
i mi tu umiremo
Ako Bog da.

28 okt
Vijesti, Vijesti HERTZ

Članak o Bajvatima u “Pravdi”, glasilu JMO, iz 1919. pod naslovom “Maglajski zulumi”

3. decembra 1918. došli su u muslimansko selo Bajvate Cvijetin Lazarević, Cvijetin i Ilija Simić (Kostadinović) i Pavo Jankovć, svi iz srpskog Gostovića, obučeni u austrijsku
uniformu i naoružani, a prvi još pod »šajkačom« izdajući se za srbijanskog podnarednika, pa su od Bege Buljubašića oteli lovačku pušku, koju su isti dan prodali Todoru Stojanoviću na Mahoju, premda je vlasnik puške Buljubašić imao oružni list.

Zatim su ta četvorica na silovit način provalili u kuću Ibrahima Meškovića u istom selu, sve mu prerovili, čeljad preplašili i kad ništa nijesu našli, potjeraju Meškoviča pred sobom, da im tobože pokaže put, ma da im je put poznat, jer su pogranični seljaci.

A kad ga dovedoše u rijeku pod Bajvate, narediše mu da legne, zaprijetivši mu nabijenim puškama pod grlo, a onda ga počeše gaziti i tući sohom i jalmanima. Zatim ga bace u vodu, psujući mu neprestano tursku mater i prijeteći, da je to istom početak, a otale da će sve tako redom ići.

Mešković je tako isprebijan još dugo u vodi ležao ne mogavši se s početka ni maknuti i teško je u neko doba noći do kućo dobasao, te usljed udaraca nekoliko dana krvlju mokrio. Sahat po akšamu isti taj dan nahrupila su ta četvorica ne vičući i bez dozvole u kuću Avde Fazlića u Bajvatima i ošinuvši ga tri puta šakom po glavi, primoravali su ga da rekne, da ima pušku, te preplašili i njega i ženskinje mu.

Pomenuti su sutra izjutra dne 4. decembra 1918. došli na Mahoje, muslimansku mahalu kući Sinana Muhića. Lazarević je silovito i bukom unišao u kuću rekavši Sinanu: »Daj pušku!« Sinan ga opomne da se malo drukčije ponaša u muslimanskoj kući, a da će im on dati pušku ako imaju pravo, da mu i je otmu, kad on (Sinan) ima na pušku dozvolu preko 20 godina, ali bez ikakve je koristi.

Otale sretnu na putu Sinanovu snahu, koja je išla sa svojom sestrom i djevojkom. Snaha Sinanova pobjegne, a jedan će od njih curi, koja se također bila preplašila: »Zar ti ne umiješ reći »dobro jutro«, —- te mog oca sin.« Onda odu Hasana Balića kući. No pošto Hasana nije bilo kod kuće, nego mu žena, koja se uplaši i zaključa kuću, njoj dobace ispred kuće: »Otvaraj, bulo jer će ti otići koža na pazar!«

Pripremio:
Vellezi Udrinski
Ismet (H) Fazlić

26 okt
Aktivnosti HERTZ, Vijesti, Vijesti HERTZ

Nastavak radova u sklopu parka prijateljstva

Lijep jesenji dan smo iskoristili za nastavak radova u sklopu parka prijateljstva:
1. Rekonstrukcija i utopljavanje područne škole Bajvati
2. Čišćenje i priprema parcele za sadnju voćnjaka. Ovo je treći voćnjak u sklopu parka prijateljstva. Do sada su zasađena dva voćnjaka sa ukupno 270 raznih sadnica. Treći voćnjak će imati novih 70 sadnica i nosi će ime VOĆNJAK PRIJATELJSTVA između bošnjaka St. Louisa i Bajvata.
26 okt
Vijesti, Vijesti HERTZ

TURBE U BEŠAMA

Od sakralnih objekata u Bešama se nalazi turbe čiju gradnju ne možemo precizno datirati, ali je svakako iz osmanskog vakta. Prema pričanju Saliha Aličkovića u Bešama je bila granica između posjeda koje su posjedovali begovi iz Travnika i Vozuće. Oni su se sporili oko razgraničenja posjeda. Došlo je do sukoba u kojem je beg iz Vozuće ubio bega iz Travnika.Podignuto je Turbe koje i danas postoji svjedok je jednog nemilog događaja.
Aličković Ibrahim je 2003 godine obnovio i renovirao turbe.
22 okt
Dzemat Bajvati i Beše, Vijesti, Vijesti HERTZ

NOVA DŽAMIJA BAJVATI

Nakon završetka rata pokrenuta je inicijativa za izgradnju nove džamije u Bajvatima.

Za izgradnju džamije bilo je potrebno prije svega zemljište na kojoj bi se gradila a tek poslije financijska sredstva a u to vrijeme nismo imali ni jedno ni drugo.
Od ideje se odustalo ali pokrenuta je rekonstrukcija unutrašnjosti stare džamije i obnovi njene munare.
Ti radovi su završeni 1998 godine .
Ismet Redžić donosi veliku ,ovosvjetsku odluku 2004 godine ,daje zemljište za izgradnju nove džamije ,te isto daje u vakuf.
Ideja prelazi u inicijativu te se 2005 godine počelo sa izgradnjom nove džamije .
Izabran je građevinski odbor a na čelu tog odbora je bio Buljubašić ( Bećira) Bego.
Njegov zamjenik ;Buljubašić (Himze )Sinan.
Blagajnik je bio Buljubašić Sefir.
Posebno se uključio i dao veliki doprinos mutevelija Safet Brković koji je tada bio na čelu džematskog odbora.
Imam džemata tada a i sada je Šefik ef.Fazlić.
Kamen temeljac je položio Glavni imam Sulejman ef.Efendić ,zajedno sa mutevelijom i predsjednikom građevinskog odbora.
Izgradnju džamije su najvećim dijelom pomagale i finansirale džematlije uz podršku donatora .
Vrijednost projekta izgradnje ,tada je iznosio oko 400.000 KM .
Mještani su svoj doprinos dali i kao izvođači radova .
Najveću financijsku podršku pružio je Polić (Bege) Safet.
Zbog svoje velikodušnosti Safet je bio taj kome je ukazana čast da svečano otvori džamiju koje se dogodilo 07.08.2010 godine.
Svečanom otvorenju su prisustovali mnogi uvaženi gosti a ispred Rijaseta i Reis ul Uleme ,svečanost je uveličao njegov zamjenik hfz.Ismet ef.Spahić.
Kao i sve što se radi s čistim i iskrenim nijetom nagrađeno je velikom posjetom i dobrim raspoloženjem na samom otvorenju .
Ono što nikad se ne može zaboraviti je činjenica da su mještani uvakufili ono najvrjednije što imamo na svijetu a to je vrijeme kroz rad na građevinskim radovima na džamiji.
Sem ponosa na ono što nosimo u našim srcima ,izuzetno smo ponosni na novu džamiju kroz koju novi naraštaji uče i samo uče .

21 okt
Poezija

DJEDOV HAMBAR

Kao da je juče
na vratima kuće
markantan i sijed
MOJ DJED.

Bijaše čovjek od dara
uvijek je imao para,
znao je o porodici da se stara
brojna mãla, punih hambara.
Uvijek se sjetim samara
za vratima hambara,
taj miris pšenice i žita
na čiviluku okačenog sita,
iznad borovih vrata
stara torba klimata,
čekić istrošena belegija
hrđava egeta, turpija
e tek kakva je terezija,
pored nje sinija.
Na podu lonče od gline
konjske dizgine,
o klin okačeni ulari
i kožun stari,
skoro dva metra
visi vinjava testera
drvena kutija puna eksera.

Ne znam ko još mari
al su meni važne ove stvari
vrijeme leti moje lice stari,
ostaju čudesni hambari

Ismet(Hamdija)Fazlić

19 okt
Poezija

SLATKO U ĆUPU

Kaničke opet rodile,
Grane do zemlje savile.
Bašča je čarobna zbilja,
Biće pekmeza izobilja.

Zakovana na sobici prečka
ispod se protegla žećka.
Malo iza, zbog pristupa,
puna jabuka stupa.

Tutnji ko potres u Maju,
slatki komadići frckaju.
Puni se hitro stupa
a onda čarolija nastupa.

Tečni mehlem za oči
Šira u žećki ko voda toči.
Lagano se pjena skida,
Slasno piće otkida.

Plamen vatre se vije,
šira u kazanu vrije.
Majka ga lagano miješa
postade gusta smjesa.

Pekmezasto slatko djelo,
sjajna prilika za sijelo.
Nek je trajna obveza,
puni ćupovi pekmeza.

Vellezi Udrinski
Ismet (H) Fazlic

19 okt
Vijesti, Vijesti HERTZ

POLOŽAJ I NASTANAK BAJVATA I BEŠA

Sadašnji položaj sela, njeni prvi stanovnici silom prilika pronašli su u udolini koju su uokvirivali Hrastovo brdo, Borik i Golo brdo. Odatle se pružao prelijepi pogled prema nešto nižoj uzvisini Griču. Sa južne strane je Vis i Ostruga sa nezaobilaznim Kaurskim guvnom kao najranijom naseobinom tadašnje kristijanske zajednice (etimološki termin guvno je u to vrijeme označavao naselje). Sa ove dominantne kote se lahko kontrolisao važan pravac Gostovićke doline (naročito u vrijeme vojnih pohoda zbog brze evakuacije žena i nejači).

Na sjevernoj strani je Marnjača (Menjača) koju je poklopio Klek. Klek je svojim dominantnim položajem kroz historiju bio granica Prave Bosne u kojoj su odvajkada stolovali banovi i kraljevi i Ravne Bosne koju je Kulin ban i drugi osvajao i gubio ovisno o političkim i vojnim previranjima koja su Bosnu pogađala u to vrijeme od Rimljana, raznih hordi, Slavena, Gota, Ugara i domaće vlastele.

Kovala se u Bajvatima/Bešama ruda, uzgajala vinova loza, ljudi su se bavili stočarstvom, zemljoradnjom, trgovinom i izradom grnčarija.
Prve kuće su napravljene na dominantnim mjestima, okolo su bile bašte i torovi. Obično se iz dvorišta mogla pogledom pratiti stoka koja je pasla na Kosi, Gušćaku, Šehitima tj. Trešnjiku i po padinama Visa.

Ubrzo se selo proširilo u svim pravcima. Kako su se porodice širile, njihove kuće pravile su vrlo interesantne urbane obrise prilagođene terenu oko Brijega. Ubrzo se na Bari naseljavaju Buljubašići kojima su se priključili Brkovići. Polići su svoju mahalu pozicionirali na sunčanoj strani idući od Guvna ka samom središtu sela. Bjelići i Mujanovići su zauzeli dijelove također oko Bare u pravcu Ostruga i Kose podno Borika. Oni su kuće podizali u rubnim dijelovima.

Sve više kuća se pravilo u Salihovićima, pružajući se prema Buretini praveći tako spontani Buljubašićki prostor.

Vellezi Udrinski
Ismet (H) Fazlić

18 okt
Vijesti, Vijesti HERTZ

Osmanski nišani na Guvnu- Bajvati

Radi se o nišanima iz 1750-te godine po Miladu ili 1205-te godine po Hidžri. Podignuti su na ime Ahmeda sina Mustafe Buljubasić rahimullahi.Dobro očuvani i lijepim reljefnim arapskim pismom ukrašeni, sigurno su jedni od najljepših u Zavidovićima. Nije mi poznato jesu li pronađeni stariji nišani na širem području naše Općine. Pronađeni nišani su vrlo vrijedni kulturno-historijski tragovi i vrijedno historijsko naslijeđe na širem području gostovićkog kraja. Treba ih podići da ponosno stoje poput Bošnjaka na stećku kako ih je opisao pisac Miroslav Krleža.
Vellezi Udrinski
Ismet (H) Fazlić

‹1234›»